Šest zemalja zapadnog Balkana danas dobiće od Evropske komisije dubinsku analizu stanja zasnovanu na političkim i ekonomskim kriterijumima kao i procjenu sposobnosti za preuzimanje obaveze koje nosi članstvo u EU.
U Briselu su pred ovaj izvještaj najavili da podrška koju EU daje procesu proširenja ni na koji način neće uticati niti uljepšati ocjenu stanja demokratije, vladavine prava, ljudskih prava, ekonomije i usklađenosti sa EU standardima u svakoj od šest partnerskih zemalja iz regiona. Prema uvidu koje je „Dojče vele” imao u ovogodišnji izvještaj, vladavina prava, organizovani kriminal i korupcija, sloboda izražavanja i bilateralni sporovi ponovo su ocijenjeni kao bolne tačke čitavog regiona.


Albanija i Makedonija spremne za korak

Albanija i Makedonija bi, prema prvim uvidima u godišnji izvješataj Evropske komisije, danas trebalo da dobiju preporuke za otvaranje pristupnih pregovora. Sagovornik DW Edurad Kukan, član Spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta i dugogodišnji predsjednik Odbora za saradnju sa zapadnim Balkanom, smatra da su obje zemlje u godini za nama objektivno napravile značajan napredak na EU putu.
– Albanija je napravila dubinsku reformu pravosuđa koja kad se jednom primijeni biće daleko najvažnija reforma sprovedena među zemljama u procesu proširenja, a rekao bih čak i ozbiljnija nego što je to slučaj u nekim zemljama članicama EU – objašnjava Kukan.
Evropska komisija u svojim ocjenama naglašava da Albanija napreduje po svih pet ključnih prioriteta nephodnih za približavanje EU, počev od reforme javne administracije, pravosudne reforme, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala i zaštite ljudskih prava. Predsjednik Evropske komisije Žan Klod Junker je početkom godine najavio da će Evropska komisija, ako Albanija nastavi započetim reformskim putem, dati vladi u Tirani preporuku za otvaranje pristupnih pregovora sa EU u prvih šest mjeseci 2018. godine, što će po svemu sudeći i biti slučaj.


Da li će „odblokirati” Makedoniju

Kada je Makedonija u pitanju, ona najduže čeka na otvaranje pristupnih pregovora. Zemlja je 2005. godine dobila status zemlje kandidata, a preporuku Evropske komisije za otvaranje pristupnih pregovora dobijala je već dva puta 2009. i 2012. godine. Oba puta preporuka nije dobila neophodnu podršku zemalja članica EU, na prvom mjestu zbog otvorenog pitanja imena zemlje kome se protivi Grčka.
Makedonija je nakon poslednjih izbora imala dramatičan period smjene stare i dolaska nove vlade, a ocjena Komisije jeste da je zemlja „prevazišla političku krizu” i pokazala „jasnu političku volju za napredak”. Eduard Kukan se slaže u stavu da je Makedonija vidno napredovala u poslednjih godinu dana. On dodaje da sadašnji premijer Zoran Zaev sprovodi dinamičnu spoljnu politiku i pokušava da riješi sva otvorena pitanja. Poslije godina stagnacije, pregovori oko pitanja imena zemlje su pokrenuti, a zemlja je dobila još jednu priliku da od članica EU dobije dugoočekivano „zeleno svjetlo” za početak pristupnih pregovora.
– Često se dešava da zemlje članice svoje pozicije zasnivaju ne na rezulatitima koje neka zemlja postiže u procesu evrointegracija, već na političkim i bilateralnim pitanjima. Apelovao bih na Savjet da objektivno vrednuje rezulatate koje su Albanija i Makednija postigle na svom Evropskom putu – poručio je Kukan.
Nezvanične informacije do kojih je DW došao u Briselu govore da su visoki zvaničnici Evropske komisije praktično do samog usvajanja izvještaja pregovarali sa zemljama članicama EU o otvaranju pristupnih pregovora sa Skopljem i Tiranom.


Korak naprijed, pa korak nazad

Bosna i Hercegovina je zemlja koja u regionu ima najdužu „tradiciju” loših ocjena i izvještaja Evropske komisije. Nebrojano puta EU pozivala je BiH i njeno rukovodstvo da ispuni one reforme na koje su se obavezali na svom putu evrointegracija i da u korist naroda prevaziđu i dalje postojeće etničke podjele u zemlji.
Novi izvještaj o BiH ponovo ukazuje na sporost reformskog procesa u zemlji i nepromijenjene strukturne probleme koji se vide kao prepreka za napredak BiH. EU i dalje čeka da od BiH dobije konkretan dokaz odlučnosti i rada koji je do sada ili izostao ili došao sa velikim zakašnjenjem.
– Vrlo sam zabrinut jer ni ove godine izvještaj neće biti mnogo drukčiji od ranijih jer nije mnogo napretka ostvareno u prethodnih godinu dana u BiH. Napredak ka punoj demokratiji i vladavini prava u BiH u najboljem slučaju staginira ili je čak u nazadovanju. U BiH nema opipljivog napretka –naglašava Kukan u razgovoru za DW.
Ono na šta Evropska komisija (i ove godine) posebno upozorava BiH jesu socijalnoekonomske reforme, jačanje vladavina prava, reforma javne uprave kao i hitno usvajanje izbornog zakona i adekvatno funkcionisanje Mehanizma koordinacije. U Briselu kao pozitivan pomak u BiH vide činjenicu da je zemlja predala odgovore na Upitnik Evropskoj komisiji, ali se i kaže da to i dalje ne govori o konkretnim pomacima u različitim oblastima koje BiH mora da reformiše ako želi da postane dio evropske porodice.